Zdrava prehrana protiv celulita
Zdrava prehrana ne znači obavezno i skupa prehrana. Rekla bih prije da možemo govoriti o dobrom ili lošem, tj. zdravom ili nezdravom načinu pripreme namirnica.
O toj je temi puno toga napisano i zatoje dobro informirati se i možda samo promijeniti navike pripremanja hrane i cilj će biti postignut.
Evo nekoliko savjeta o tome na koji je način najbolje konzumirati pojedine namirnice:
– povrće – sirovo ili kuhano
– voće – sirovo, kratko kuhano, suho
– salate – začinjene prirodnim hladno prešanim biljnim uljem, vinskim ili jabučnim octom ili limunom
– sokovi – svježe pripremljeni od voća i povrća
– jaja – kuhana ili pripremljena na biljnom ulju
– jogurt – prirodni ili s dodatkom svježeg voća ili pahuljica
– mlijeko – najbolje biljnog porijekla (sojino, zobeno, rižino)
– meso, riba – bez masnoće i kožice, kuhano ili pečeno
Općenito kod prehrane uvijek obratite pažnju na kvalitetu namirnica. Kad god možete kupujte organski uzgojenu hranu ili barem onu za koju znate da je manje kemijski tretirana možete porazgovarati s prodavačima na tržnici i saznati odakleje hrana, da Ii je sami uzgajaju i kako (u pravilu, što manje ruku prođe, to je hrana manje kemijski obrađivana i svježija kad dođe do nas).
Prije pripreme, namirnice je potrebno očistiti i odstraniti višak masnoće, cijeli postupak pripreme treba trajati što kraće kako hrana ne bi previše oksidirala i izgubila aromu. Treba izbjegavati predugo prženje u ulju. Pravilna priprema može poboljšati okusjelu i doprinjeti da hrana zadrži zdrave i važne sastojke.
Na mom jelovniku su bila jednostavna, ukusna i zdrava jela. Biloje dana kada sam pojela i nešto manje zdravo ili u količinama većim od uobičajenih, ali kada se to dogodi samo ponekad, ne predstavlja problem.
Poželjno je imati ustaljeni ritam prehrane. Kada se radi o količini onoga što unosite, potrebno je znati koliko glavnih, a koliko međuobroka imate dnevno. Na taj način lakše regulirate odnos unosa i potrošnje.
Najlošija kombinacija je gladovati, ali stalno pomalo nešto grickati. lzbacite grickanje, jedite konkretno i zdravo. U mom slučaju su to uglavnom 2 obroka i 2 međuobroka, (voće, jogurt, salata itd.).
Još ću spomenuti ono što možda i same znate, da su kaloričniji obroci poželjniji u prvom dijelu dana (do 14 sati), a oni lakši u drugom. Nastojim da moj posljednji obrok ne bude iza 18 sati (u kasnijim satima treba jesti lako probavljivu hranu, npr. voće, jogurt
ili salate).
Nikada nejedite brzo i izbjegavajte napetost za vrijeme jela. Uvijek dobro prožvačite svaki zalogaj. To je vrlo važno jer probavni proces počinje već u ustima te na taj način omogućavamo organizmu da ubrza probavljanje hrane i što bolje iskoristi hranjive sastojke.
Obzirom da ne moramo gladovati, sigurno nije problem malo pripaziti kada i što jedemo. Sve su to mali koraci, koji nas vode prema našem cilju.
