Vratite svoje samopouzdanje
Celulit.com.hr prvi je portal namjenjen borbi protiv celulita. Saznajte kako nastaje, koje metode nisu učinkovite a pomoću kojih metoda ga možemo uspješno ukloniti.
Mogu Ii virusi izazvati debljinu?
Obično za debljanje optužujemo loše prehrambene navike, slabu ili nikakvu tjelesnu aktivnost i genetiku, a sve ostalo zanemarujemo. Međutim, znanstvenici nikada ne miruju, zbog čega nikad nije dobro reći- nema više ništa.
Naime, nedavno je ponuđena nova mogućnost – da virus izaziva debljanje ili da, budimo praktičniji, postoji virus debljine! Tako je zahvaljujući toj tezi stvorena i nova kovanica poznata u znanosti kao zarazna debljina (engl. infectobesity).
Lanci restorana brze prehrane čiji je trend širenja svijetom najbrži (svakog dana otvori se nekoliko restorana) sada gutaju doslovce sve, pa primjerice u Velikoj Britaniji imaju veliki udio u prometu kave u sportskim klubovima.
A filozofija je bila jednostavna: otvarati nove restorane na novim mjestima koji će prodavati istu hranu i proizvoditi isto tako debele ljude, koji će se jednog dana razboljeti i konačno umrijeti. Ništa zato, jer doći će novi naraštaji, a to znači nova usta i novi restorani.
Brza prehrana pogoduje debljanju a čim se spomene Amerika, dobronamjerni stranac ne pomisli na kulturne i ostale znamenitosti ove bogate zemlje već mu je prva asocijacija – hamburger!
I zaista, u mnogim knjigama spominje se kako je to »zemlja hamburgera«, što je naravno pogrešna slika stvorena na temelju medijske predodžbe. A kada vidite da su glavni sponzori posljednjih Zimskih olimpijskih igara u Vancouveru upravo McDonalds i Coca-Cola, onda je logično pomisliti da sportaši moraju jesti zdravu hranu te da je upravo ondje to zdrava hrana i piće!
Što se tiče grickalica, stvari su još gore. Vrećice s takvim proizvodima preplavile su samoposluživanja, male i srednje dućane, novinske kioske, autobusne, željezničke i benzinske postaje. Svugdje se nude čips, smoki, slatke pločice i srodne »prazne« kalorije!
Ciljna skupina su djeca na odlasku u školu ili na povratku kući. Budući da proizvodi krckaju, da se njima mogu napuniti džepovi ili torbe, da imaju privlačnu ambalažu, spadaju u gotovo idealni nadomjestak za pravu hranu.
U jednoj televizijskoj emisiji šesnaestogodišnji Amerikanac Gregory Rhymes, težak 200 kg, iskreno je priznao: »McDonaldsove hamburgere jedem svaki dan od svoje šeste godine i to je za mene najbolja hrana.«
Naravno, prozvani McDonalds ima filozofsku odstupnicu pa kaže: »Izbor hrane osobno je pravo svakog čovjeka, a mi smo tu da zadovoljimo njegove potrebe. Na potrošačev zahtjev dajemo nutritivne podatke za sve naše proizvode, no to se rijetko koristi.
U stručnom časopisu Surgeon General krajem 2008. objavljena je usporedna procjena troškova javnog zdravstva kao izravne posljedice pušenja s jedne strane i pretilosti s druge.
Tako pretilost američke porezne obveznike košta 117 milijarda dolara, a pušenje 140 milijarda dolara godišnje.
Uzme li se u obzir trend porasta pretilosti a trend pada pušenja, onda se može reći da još malo nedostaje do gotovo izjednačenog rezultata!
Posljednjih dvadesetak godina masti su kao najveći donator kalorija (9 kcal/g) razapete na stup srama, a novinari tvrde da ih slijedi sudbina duhana.
Ako uklonite masti na jednome mjestu, dobit ćete ih na drugom, jednostavno zato što su masti neuništive. One su sastavni dio mesa, jaja, mlijeka, uljarica i orašastih plodova.
Pračovjek nikada nije pio slatke tekućine, a med je jeo možda svega nekoliko puta godišnje kada bi naišao na šuplje drvo sa pčelama. On nikada nije bio debeo i naravno nije znao što je to dijabetes!
Pa i divlje životinje nikada ne piju slatke tekućine i nikada nisu debele, čak i kada se hrane isključivo voćem.
Zasad konzumacija bezalkoholnih napitaka u svijetu čini oko 25% svih tekućina koje se konzumiraju!
Ako pogledate propagandne poruke na TV-u, onda ćete vidjeti da se najveći dio odnosi na hranu i bezalkoholna pića, na pivo, slastice, čokoladu, Coca-Colu… !
To djeluje podsvjesno i tjera ljude da odu u dućan i da stalno nešto jedu ili piju. Dovitljivi trgovci su se dosjetili pa prodaju stimuliraju raznoraznim bonovima i kuponima: što češće kupujete dobit ćete veće nagrad i onda naravno te nagradne iznose možete opet potrošiti na tim prodajnim mjestima.
Pričati ćemo o Amerikancima čije su prehrambene navike »razgolitili« znanstvenici sa Sveučilišta North Carolina i to tijekom dvadeset godina.
Prema izvješću objavljenom u The journal of the American Medical Association, dr. Samara Ioy Nielsen i dr. Barry Popkin su u razdoblju od 1977. do 1997. utvrdili porazno povećanje prosječnog unosa kalorija po obroku: 93 kcal od grickalica, 49 kcal od bezalkoholnih napitaka, 97 kcal od hamburgera, 68 kcal od pomfrita, 138 kcal od meksičke hrane.
