Brza hrana – za i protiv
Brza prehrana pogoduje debljanju a čim se spomene Amerika, dobronamjerni stranac ne pomisli na kulturne i ostale znamenitosti ove bogate zemlje već mu je prva asocijacija – hamburger!
I zaista, u mnogim knjigama spominje se kako je to »zemlja hamburgera«, što je naravno pogrešna slika stvorena na temelju medijske predodžbe. A kada vidite da su glavni sponzori posljednjih Zimskih olimpijskih igara u Vancouveru upravo McDonalds i Coca-Cola, onda je logično pomisliti da sportaši moraju jesti zdravu hranu te da je upravo ondje to zdrava hrana i piće!
Amerikanci imaju velik apetit kad je riječ o hamburgerima, a ono što brine jest da taj apetit i u ostalim europskim zemljama postaje sve veći. Čak su ozbiljna prijetnja, kao što je bila pojava kravljeg ludila nije značajno suzbila naviku da se jede brza hrana (engl. fast food).
Prema riječima istraživačkog novinara Erica Schlossera, ta je navika tako raširena jer TV kuće više od 60% reklamnog prostora drže upravo za reklamiranje brze hrane.
I upravo je jedan amater kad je o prehrani riječ, Eric Schlosser, objavio knjigu »Zemlja brze hrane« (originalni naslov »Fastfood N ation«), koja je ohladila čak i najvatrenije pristalice brze prehrane.
Ono po čemu se Schlosserova knjiga razlikuje od ostalih sličnih izdanja jest da nije ni protiv mesa ni protiv masti ni protiv kolesterola, a nije usmjerena ni protiv velikih multinacionalnih lanaca restorana brze usluge kao što su McDonalds, Burger King ili TacoBell.
Jednostavno, to je dobro argumentirana priča koja započinje na farmama i u klaonicama, nastavlja se na našim tanjurima i stolovima, a završava u mrtvačnici. Naime, Schlosserova napeta priča vrlo logično završava u mrtvačnici!
U knjizi Schlosser doslovce kaže: »Što je veća dobit mesne industrije, to je veći broj mrtvih«
Komentator uglednog The New York Timesa rekao je da je njegova knjiga tako fascinantna da će svatko tko je pročita dobro razmisliti prije negoli se odluči pojesti sljedeći hamburger!
On, naime, izravno okrivljuje proizvođače hamburgera, dakle lance brze prehrane, za očajno debelu Ameriku kojoj se ruga ostatak svijeta. Vještim televizijskim reklamama ljudima se doslovce uvuklo pod kožu i uvjerilo ih se da je to najbolje i najbrže rješenje za obrok. Njih se ne tiče što su ljudi debeli, ne tiču ih se zastrašujuće statistike o srčanom i moždanom udaru! Glavno je da se dobit gomila i da se ponovo ulaže u nove dućane i u nova stada tovne junadi, koja će genetskom manipulacijom dati i 30% više mesa.
Schlosserova statistika je neumoljiva: golema mesna industrija dnevno prerađuje u hamburgere oko 400 000 tona goveđeg mesa koje će u uredima i na ulici pojesti najmanje nekoliko milijuna ljudi. Od tog broja, oko 200 000 osoba otrovat će se opakom Escherichijom coli 0157, oko 900 će biti hospitalizirano, a 14 njih će umrijeti.
To je zaista previsoka cijena za ljubav prema hamburgeru! No nije to sve jer se neumoljiva statistika niže dalje. Na brzu prehranu Amerikanci godišnje troše fantastičnih 120 milijarda dolara, što je daleko više nego što se izdvaja za obrazovanje, uvođenje novih tehnologija, informiranje, zabavu i knjige zajedno!
Ako se uzme u obzir da se iza hamburgera »šlepa« I pomfrit, kojim unose dodatne kalorije, nije potrebno objašnjavati iole obrazovanom čovjeku što to znači za tzv. kasne zdravstvene implikacije (porast tjelesne težine, dijabetes, bolesti srca i krvnih žila, itd).
Od 1,5 dolara, koliko stoji porcija pomfrita na newyorškim ulicama, samo 2 centa idu uzgajivaču krumpira, a sve ostalo uzimaju vlasnici lanaca. Istraživanje je pokazalo da 95% školske djece zna za McDonalds, no za mnoge druge stvari- ne zna!
Mora se priznati da je Schlosser i više od novinara – on je neumoran istraživač. Lijepo objašnjava da se u svakom zalogaju brze hrane krije i dio dogme koju u sebi nosi svaki došljak koji kroči na američko tlo.
Ako netko takne u brzu prehranu, odmah se spominje da ta industrija zapošljava 4 milijuna ljudi! A sve je započelo poprilično naivno četrdesetih godina u Kaliforniji kada su hot dog i hamburgeri lansirani kao »nov način života«.
