Taman pred blagdane poklanjamo vam ooodličnu nagradnu igru i nagradu!
Nagradna igra je formirana u suradnji s novo osnovanim – prvim i jedinim forumom na ovim prostorima specijaliziranim za mršavljenje, zdravlje, prehranu i srodne teme – Mršavljenje-forum.com te Centrom za mršavljenje i oblikovanje tijela Altis (www.altis.hr) koji se odlikuje stručnošću i odličnim rezultatima upravo na tom području za koji je specijaliziran.
Kako do nagrade?
Oni koji su već iskušali niskokalorične dijete mogu posvjedočiti da su i zbog najmanje pogreške, učinjene »zato što je vikend«, znali dobiti čak dva do dva i pol kilograma za samo dan ili dva.
Pretila osoba tako opaža da se njezina težina ponaša poput gumene loptice: udarcima je prizemljuješ, no učiniš li i najmanji pogrešni pokret, ona odleti uvis.
Što pretio čovjek drastičnije ograničava dnevne količine hrane, to intenzivnije njegov organizam stvara zalihe. Primjerice, nekim osobama koje su težile sedamdeset kilograma i trebale izgubiti samo pet kilograma dogodilo se da su poslije dijete težili sedamdeset i jedan kilogram!
Pomoću kalorimetra može se izračunati energetska vrijednost određene namirnice. Primjerice: 100 g meda daje 290 kalorija, 100 g maslaca 750, 100 g bakalara 80, a 100 g svinjetine 380 kalorija. Pri tome
– 1 g bjelančevina oslobađa 4 kalorije
– 1 g ugljikohidrata oslobađa 4 kalorije
– 1 g masti oslobađa 9 kalorija
– 1 g alkohola oslobađa 7 kalorija
Što zapravo mjerimo važući se? Najčešće je to sve što čini našu ukupnu tjelesnu težinu: kosti, mišići, masno tkivo, unutamji organi, krvožilni sustav, živčevlje i voda. U muškaraca masno tkivo čini 15% ukupne tjelesne težine, u žena 22%.
Pretilost se definira kao prekomjema količina masnog tkiva, tj. količina koja je barem 20% teža od prosječne težine. Iako vaga ne odaje točni omjer količine masnog tkiva u odnosu prema aktivnom tkivu (mišići, organi), pretilost se uvijek povezuje s viškom kilograma.
Valja napomenuti da ima više vrsta niskokalorijskih dijeta: niskoenergetska, dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata, dijeta s niskim udjelom masti i, kao što sam već spomenuo – drastična dijeta, kod koje se unos smanjuje na puko preživljavanje. Takva drastična dijeta podrazumijeva rigoroznih 1000 kcal/ dan najmanje 30 dana.
Za to vrijeme koriste se gotovi tekući obroci u kojima dominiraju bjelančevine, uz minimalne dodatke kao što su zelena salata, voćni sok, kuhani bjelanjak, itd.
Kaže se kako je to jedina dijeta na svijetu kod koje nema nikakvih ograničenja već se jede i uživa u hrani, kako je to dijeta koja daje trajno rješenje do kraja života, itd.
Da se odmah razumijemo: prehrana u zoni (ili zonska prehrana) čovjeka koji je apsolutno kompetentan (liječnik i biokemičar). Knjiga »Prehrana u zoni« prodana u više od milijun primjeraka I nesumnjivo je ostavila traga, odnos ugljikohidrata, bjelančevina i masti u obliku formule 40:30:30 nije i stav službenih institucija poput Nacionalne znanosti (National Academy of Sciences).
Podrazumijeva radikalno smanjivanje masnoća, osobito onih životinjskog podrijetla. Pobornici ove dijete idu tako daleko da masti proglašavaju neprijateljima zdravlja pa se koža s pečenih pilića i pataka odstranjuje, otklanja se svaka masnoća, a slanina se uopće ne jede.
U najgorem slučaju, javlja se pravi strah od masnoća (engl. fatphobia). Smanjenje masnoće cilja na isključivanje najvećeg donositelja kalorija – masti koje imaju 9 kcal/g. Osobito se navješćuje rat skrivenim masnoćama poput onih iz raznih sireva, majoneza, umaka i kolača.
Čim kažete visokoproteinska rekli ste i niskougljikohidratna jer to se podrazumijeva (ako je jednoga previše drugoga mora nedostajati). Osnovna teza takve dijete jest da od ukupnog unosa dnevnih kalorija na bjelančevine mora otpasti 50%.
Odmah valja naglasiti da je to u velikoj opreci s preporukama medicinskih institucija kao što su American Heart Association Society, koje na temelju brojnih istraživanja preporučuju samo 10 – 15% kalorija od bjelančevina.
Teza se svodi na to da se drastičnim smanjivanjem unosa ugljikohidrata (zbog unosa bjelančevina) tijelo prisiljava da uđe u novo metaboličko stanje (kao rad računala u safe modu) -tj. u ketozu, što praktično znači prisilno otapanje masnog tkiva koje se troši kao energija.
Držanje dijete radi gubitka tjelesne težine bitka je koja nema kraja, no jedno je sigurno – u njoj ste gubitnik vi!
Tako kažu iskustva klinika specijaliziranih za probleme prekomjerne tjelesne težine, a tako kažu i iskustva brojnih korisnika dijeta(engl. slimmers) koji su se cijeli život zvali »gubitaši kilograma«.
»Najbolja je dijeta koje nema«, naslov je izvješća Consumer Report Magazina, mjerodavnog američkog časopisa za pitanja potrošača. Na temelju istraživanja velikog uzorka od 32 000 osoba koje su držale dijetu proizlazi da je najveći dio onih koji se mogu svrstati u uspješne gubitaše kilograma, to radio po načelu »sam svoj majstor«.
Stručnjaci slikovito kažu: »Bezbroj je odgovora, no svi se mogu sažeti na razloge biološke i one druge, ekološke prirode!« Primjerice, osoba koja je jako debela, dakle ima 35% više od idealne tjelesne težine, nosi gen koji »jamči« debljinu ako se za to pruži prilika.
To znači, da ako takva osoba dođe, primjerice, u Ameriku, s obzirom na veliku ponudu brze hrane i bezalkoholnih pića te relativno ograničeno kretanje, zasigurno će postati ekstremno debela.
