1 lis

Atkinsova visokoproteinska dijeta

Čim kažete visokoproteinska rekli ste i niskougljikohidratna jer to se podrazumijeva (ako je jednoga previše drugoga mora nedostajati). Osnovna teza takve dijete jest da od ukupnog unosa dnevnih kalorija na bjelančevine mora otpasti 50%.

Odmah valja naglasiti da je to u velikoj opreci s preporukama  medicinskih institucija kao što su American Heart Association Society, koje na temelju brojnih istraživanja preporučuju samo 10  - 15% kalorija od bjelančevina.

Teza se svodi na to da se drastičnim smanjivanjem unosa ugljikohidrata (zbog unosa bjelančevina) tijelo prisiljava da uđe u novo metaboličko stanje (kao rad računala u safe modu) -tj. u ketozu, što praktično znači prisilno otapanje masnog tkiva koje se troši kao energija.

Tijelo se zapravo pretvara iz stroja koji troši ugljikohidrate u stroj koji troši masnoću.  Rezultat – slabiji osjećaj gladi i gubitak težine. No ketoza nikako nije normalno stanje (isto kao što safe mode nije normalno stanje za računalo) već nužno stanje u kojem se stvaraju štetni ketoni. Posljedica takvog stanja može  biti zastoj u radu bubrega.

Najviše spominjana i k tome najkontroverznija je svakako dijeta dr. Atkinsa koja je tijekom vremena doživjela i nekoliko modifikacija.
Zanimljiva je ljudska psihologija: čovjek nikad neće krenuti za nečim što je pouzdano dobro no za modnim trendom hoće, čak bio on i sasvim bizaran.

Atkinsova visokoproteinska dijetaNa Sveučilištu Johns Hopkins, koje je izvorište svih najnovijih saznanja u istraživanju prehrane, radi na desetke vrlih stručnjaka koji pišu i educiraju  o zdravoj prehrani, liječe i rade na važnim projektima ali koji mogu »povući« za sobom masu kao što to može jedan odmetnuti liječnik koji  krene u neke druge vode i napiše knjigu pod nazivom »Revolucija u prehrani« (Diet Revolution).

Ta je knjiga objavljena 1972. i od tada do danas prodana je u desetak milijuna primjeraka. Dakako, riječ je o kontroverznom Robertu Atkinsu koji je kritizirao klasične teze o redukcijskoj prehrani I namjerno krenuo u sasvim suprotnom smjeru – u proteinsku dijetu, odnosno prehranu s pretežito bjelančevinama i mastima.

Iako su ga zbog neprimjerenog informiranja ljudi napadale sve američke zdravstvene institucije, njegova popularnost je rasla (jer ljudi vole one koje netko napada), pa je svoje teze potvrdio u novoj knjizi »Nova revolucija u prehrani« (New Diet Revolution) iz 1992. I to je izdanje prodano u nekoliko milijuna primjeraka. I što se dogodilo?

Nitko ne obraća pozornost na preporučenu piramidu zdrave prehrane, gdje prevladavaju ugljikohidrati, već svi prepričavaju Atkinsovu dijetu koja se temelji na bjelančevinama. Ljudi su poludjeli za bjelančevinama, što dakako pogoduje svim proizvođačima i prerađivačima mesa, jaja i ostalih bjelančevinskih namirnica.

Zlobnici bi mogli reći da je mesna industrija kupila dr. Atkinsa, ali vjerojatnija je teza da se dr. Atkins »odmetnuo«, jer su mu službeni medicinski stavovi jednostavno dojadili! Treba zapravo napisati nešto drugo, neobično, jer svi znamo da nije senzacija kad pas ugrize čovjeka, ali jest senzacija kad čovjek ugrize psa! Atkins je napravio biznis, a to je dakako u Americi najvažnija stvar na svijetu!

Dok je dr. Atkins potiho nestao sa scene, svojevrsni rat između dva pristupa mršavljenju ostaje: niskokalorična malomasna dijeta sjedne i visokoproteinska I niskougljikohidratna dijeta s druge strane! Ulje na vatru dolilo je istraživanje objavljeno prigodom 85. godišnjice Američkog udruženja dijetetičara (American i Diethetic Association) koje su obavili istraživači Sveučilišta u Cincinatiju pod  vodstvom prof. dr. S. Brehma.

Ono je u suprotnosti s pobornicima Atkinsove proteinske dijete, gdje se govori o »fenomenalnim« uspjesima. Da, odlučno potvrđuje dr. Brehm, rezultati postoje gledano kratkoročno (najviše tri mjeseca), ali dugoročno mogu nastupiti neugodna iznenađenja. I prosječno informiranim čitateljima poznato je da organizam dobiva energiju od ugljikohidrata: srce i mozak rade s energijom koju dobivaju od ugljikohidrata (glukoza).

Budući da kod Atkinsove dijete umjesto ugljikohidrata dolaze bjelančevine, organizam se »muči« opskrbiti stanice energijom i nakon 3 – 4 mjeseca takve dijete počinju se primjećivati prvi znaci energetskog sloma. Osim toga, tijelo pati zbog dehidracije i raspadajućih nusproizvoda razgradnje bjelančevina, a to je vrlo toksični amonijak.

Meso je glavna namirnica takve dijete, i to najmanje triput dnevno, pa u obrocima u tijelo ulazi i-neuobičajeno velika količina masti životinjskog podrijetla i- kolesterola. Najčešće se višak kolesterola zbrine, ali ima i takvih organizama koji višak kolesterola ne mogu zbrinuti već se on taloži na najgorem mjestu na – stijenkama arterija.

Ostavite komentar

Kavitacija

Zatvori